Nekoliko desetina hiljada ljudi prati i podržava naš rad. Zaprati nas na socijalnim mrežama za najnovije informacije o Partizanu ili se pridruži hiljadama članova u diskusijama na našem Forumu
Važno: Registracije za nove članove su trenutno zatvorene. Ukoliko svejedno želite da nam se pridružite, pošaljite E-mail Uredništvu koje će Vas uputiti u proceduru. Kontak informacije možete pronaći na partizan.net
Dajte ljudi dogovorite se je li 10. 11. ili 13 titula SD. QUOTE]
6 u vaterpolo + 3 u sah-u + 2 u karate-u + 1 u kosarci i + 1 u rvanju = 13
I. VelimirovićRajko Baltić, direktor Rvačkog kluba Partizan
Siromasi, a najbolji u Evropi
I. Velimirović | 10. 01. 2010. - 00:02h | Komentara: 0
Bio sam presrećan kada sam na aerodromu imao karte u džepu za Rusiju - objašnjava početak puta rvača Partizana do titule prvaka Lige šampiona i Kupa Evrope, direktor kluba Rajko Baltić.
Uprkos hroničnim finansijskim problemima, crno-beli su u Novosibirsku uspeli da naprave najveći uspeh, ne samo našeg najtrofejnijeg olimpijskog sporta, već i klupskog od kada je Srbija samostalna država. Tako su u godini, u kojoj su proslavili šest decenija, stigli na tron Starog kontinenta, uz mnogo muka van strunjača.
- U 2009. Partizan je 365 dana bio u pogonu, klupska kancelarija je radila između 14 i 16 časova, bez dana odmora. Provodili smo svaki vikend na točkovima ili u avionu. Posle nekoliko desetina osvojenih medalja u svim kategorijama i na Mediteranskim igrama, manjak novca nam je otežao funkcionisanje. Kod nas rad nikad nije bio problem, već nedostatak adekvatne pomoći. Kada smo odbranili ekipnu titulu šampiona Srbije bez izgubljenog meča, zapravo smo počeli da se pripremamo za fajnal-for Lige šampiona - kaže Baltić.
U teškim uslovima zavrnuli ste rukave i bili najzaslužniji za ono što će slediti?
- Uspeli smo da sastavimo tim, stručni kadar, opremimo se u uniformisana odela i ne posustanemo. Bilo nam je potrebno 40.000 evra, ali Ministarstvo za sport i omladinu i Gradski sekretarijat za sport zbog kraja godine bili su praznih budžeta, pa smo otišli uz pomoć i razumevanje ličnih poznanika. Nisam bio ljut i ogorčen, ali jeste mi bilo teško… Verovao sam, ipak, da nećemo razočarati, bio sam optimista, potajno se nadajući prvom mestu. Nije padao moral, bili smo svesni da predstavljamo državu, veliku sportsku naciju, narod i Partizan.
Na putu do krune dva puta ste savladali domaći Sibirjak i ukrajinski Peremog?
- Žreb nam nije bio naklonjen, ali smo se izvanredno borili, prvo smo savladali Sibirjak sa 4:3, pa Peremog sa 6:1 i u finalu Sibirjak ponovo sa 4:3. Finalna borba između Radomira Petkovića i Aleksandra Anjuhina po oceni svih zaslužila je da uđe u anale svetskog rvanja, borba je bila neviđena, a naš as je pokazao veliku borbenost i želju. Tako smo posle više od dve decenije prekinuli dominaciju Rusa i napravili najveći uspeh u istoriji na prostoru bivše SFRJ. Teško je izdvojiti pojedince, ali Petković je izvojevao bitne pobede pod velikim pritiskom.
Tek po povratku u Beograd vaš uspeh se prepoznao?
- Zahvaljujući Ministarstvu za sport i omladine i Gradskom sekretarijatu za sport donekle smo konsolidovali finansijsku situaciju. Iako je ta pomoć nedovoljna, zahvalni smo.
Šta za vas, kao bivšeg reprezentativca i dugogodišnjeg funkcionera crno-belih, znači ovaj podvig?
- Posle 33 godine u Partizanu, od toga 15 na mestu direktora, postigao sam ono što se retko kome u sportu dešava. Nije dovoljno biti samo takmičarski jak, moraš i da radiš timski i da imaš sreće kroz različita vremena. Iza mene je mukotrpan i stresan period, a sada sam osetio satisfakciju i sreću. Osnovni motor svega je vera u sebe i u ljude, da nisam bio optimista - poklekli bismo.
Kako vratiti veru u najstariji sport na svetu i naš najtrofejniji olimpijski?
- Otvorili smo nove stranice srpskog rvanja, povratka na stare staze. Nismo atraktivni, ali smo i dokazali da ne treba pojedinačne sportove držati po strani. Pokazali smo put kako se izlazi iz senke, nema predaje, moramo da sprečimo neke pokušaje gašenja „malih“ sportova - zaključio je Baltić, tvorac rvačkog čuda iz Humske.
Fajnal-for u „Areni“
Uz podsećanje da predsednik Srbije Boris Tadić još nije našao vremena da primi šampione Evrope, Baltić otkriva da će Beograđani uživo na strunjači moći da vide Aleksandra Maksimovića, Gorana Bulatovića, Nikolu Kneževića, Vladimira Radosavljevića, Davora Štefaneka, Jermena Artura Šaginijana, Rusa Rustama Totrova, Kristijana Frisa, Radomira Petkovića i trenera Boška Kecmana.
- Partizan će verovatno u decembru biti domaćin narednog fajnal-fora i to u „Beogradskoj Areni“ - najavljuje Baltić.